Bazga, u narodu poznata još i kao zova, je grmoliko stablo. Najčešće ćete je naći uz putove, rubove šuma i pored naselja… gdje raste divlje i nekontrolirano. Prepoznat ćete je po prekrasnim cvatovima prepunima malih bijelih cvjetova te osebujnom, jakom mirisu, kojim drsko najavljuje početak ljeta.
Cvjetovi bazge, ali i bobičasti plodovi crne boje, koji od njih nastaju, koriste se u prehrani i medicini. No, bazga ima i svoju tamnu stranu. Naime, neki njeni dijelovi i u određenim situacijama, mogu biti otrovni npr. stabljike i nezrele bobice. Vjerojatno u tim njenim oprečnim svojstvima: opojnom mirisu i otrovnim stabljikama, leži mističnost bazge.
Bazga u narodu i narodnim vjerovanjima
Narod bazgi pripisuje mistična svojstva, a u narodnim vjerovanjima je često povezana s podzemnim svijetom. Njene krošnje nastanjuju šumske nimfe, koje treba uvijek zamoliti za dopuštenje za branje cvjetova i plodova. Osim toga, one su kažnjavale smrću ili oduzetošću sve koji su se drznuli oštetiti stablo bazge.
Piće spravljeno od bobičastih plodova bazge davalo je onome tko ga popije čudesne moći i sposobnost komunikacije s vilama. Stablo je liječilo, osnaživalo, štitilo od požara, reume i vještičjih uroka. I ne samo to.
U prošlosti su se crnom bojom dobivenom od bazginih bobica bojale pisanice. Drvo je služilo za sitne rezbarije (igračke, lutke i sl.).
U ljekovite svrhe skupljaju se mladi listovi u proljeće, cvjetovi, zreli plodovi i kora od veljače do prosinca.
Pozitivne i negativne strane bazge
Na cijeni je u medicini zbog plodova i cvjetova. Od davnina se koristi kao sredstvo protiv prehlade, gripe i viroze. Također, smanjuje stvaranje sluzi pa je korisna kod peludne groznice upale sinusa i srednjeg uha. Novija istraživanja dokazuju i antivirusno djelovanje bazge, osobito protiv virusa gripe i herpesa. Nas je doma baka savjetovala da pijemo sok ili čaj od bazge zbog bubrege i mjehura.
Zeleni plodovi i peteljke bazge su blago otrovne – ne jesti i odstraniti prije izrade sirupa ili likera. Nezreli plodovi, listovi i kora kod osjetljivih ljudi mogu izazivati slabost, povraćanje, proljev, groznicu, vrtoglavicu i grčeve.
Pripravci od bazge se ne preporučuju trudnicama.
Što se sve radi od bazge
Cvjetovi bazge beru se u kasno proljeće (od svibnja do srpnja) kada su u punom cvatu. Beru se svježi, brzo suše i čuvaju se u zatvorenim staklenkama. Osušeni cvjetovi su idealni za čaj te kao dodatak prilikom kuhanja. Od svježih cvjetova bazge na našim prostorima najčešće se sprema sirup i liker. Drugdje, diljem Europe od bazge prave vino, pjenušavo piće i marmelada.
Bobice bazge sadrže vitamin B1, vitamin C, karoten i vitamin E. Od zrelih bobica u Slavoniji se priprema pekmez. Drugdje, van naših granica zrele bobice se koriste za pite i uma kompot, voćni sok, vino, kaša i druga jela. Švicarska tako primjera radi nabere i obradi ogromne količine bazge.
Bobice se beru kad dozriju, a to je obično u kolovozu ili početkom jeseni. Mogu se zamrznuti i tako zamrznute kasnije dodati čajevima, sokovima ili jogurtu.
Izvori: Wikipedia, agroportal.hr, biljnaljekarna.com
