U fazi života kada sam se odlučila boriti s viškom kilograma naučila sam ponešto o hrani i jedenju. Morala sam kao dijete učiti što i kako jesti, kako kombinirati hranu i kako je kvalitetnije obraditi. Tada su mi predstavili glikemijski indeks (GI) u formatu tablice na A4 papiru.
Tablicu sam pričvrstila na frižider i u početku često koristila, dok nisam naučila što izbjegavati. S vremenom sam odlučila ne držati je se k’o pijan plota i izbaciti sve iznad GI 65. Radije sam pokušala naučiti donositi pametnije odluke kada je hrana u pitanju. Glikemijski indeks vam može u tome pomoći. No, ne smije se koristiti kao jedini orijentir na što ću se kasnije osvrnuti.
Što je glikemijski indeks?
Glikemijski indeks (GI) je mjera očekivanog porasta razine glukoze u krvi nakon konzumacije određene namirnice. Mjeri se usporedbom s čistom glukozom ili bijelim kruhom (referentna vrijednost).
Svaka namirnica ima svoj glikemijski indeks, koji se kreće u rasponu od 0 do 100. Maksimalna vrijednost 100 odgovara porastu razine glukoze u krvi tijekom 2 sata nakon konzumacije 50g glukoze.
Razvijen je kako bi pomogao dijabetičarima u regulaciji glukoze u krvi jer razina glukoze ili poznatije šećera u krvi iznad normalnih vrijednosti može imati ozbiljne posljedice na zdravlje.
Zašto je glikemijski indeks važan?
Osim dijabetičarima, glikemijski indeks može biti od koristi i zdravim ljudima. Osobito ako žele kontrolirati što jedete radi održavanja ili smanjenja tjelesne težinu.
Namirnice se prema glikemijskom indeksu dijele u 3 skupine:
- visoki glikemijskim indeks – GI > 70
- srednji glikemijski indeks – GI 56-69
- niski glikemijski indeks – GI < 55
To ne znači da ne smijete jesti neku vrstu hrane. Ne, morate osvijestiti kako vrsta namirnice i njena obrada utječe na GI vrijednosti. Potom u skladu s naučenim donositi „pametnije“ odluke. Smanjiti unos namirnica s visokom GI i zamijeniti ih namirnicama s niskim GI. Primjerice, zamijeniti pomfrit neoguljenim kuhanim krumpirom, bijelu rižu integralnom, a bijeli kruh integralnim, raženim kruhom ili kruhom od pirovog brašna.
Može li glikemijski indeks utjecati na zdravlje?
Može, ali kao i sve drugo u životu GI nije univerzalno rješenje kada su zdravlje i linija u pitanju. Dapače, nutricionisti tvrde da nema dokaza o pozitivnom učinku niskog GI na razinu šećera, masnoće u krvi ili krvni tlak. Više o naličju glikemijskog indeksa pročitajte u članku na linku.
No, mene koketiranje s GI puno naučilo. Prije svega mi je osvijestilo što i kako jedem. Potom me je natjeralo da obogatim svoj jelovnik zaboravljenim namirnicama, poput leće, slanutka, hajdine kaše i orašastih plodova (badema, lješnjaka i kikirikija).
Kako zdravo jesti?
Neću vam otkriti ništa što već ne znate, ali nije na odmet ponoviti. Trebate jesti manje, ravnomjerno raspoređene i uravnotežene obroke. Obroci uvijek moraju sadržavati raznolike i kvalitetne namirnice. Najbolje je da namirnice budu svježe, domaće i u sezoni.
Pogledajte članak i potražite namirnice u sezoni po mjesecima. Može vam pomoći kod kreiranja zdravog i kvalitetnog obroka.
Kako iskoristiti GI za zdravije navike?
Kada kupujte i kombinirate namirnice pokušajte se voditi i GI tako da namirnice s višim GI zamijenite s nižim. Kako?
Prvo, obogatite svoj jelovnik nekom od sljedećih namirnica niskog GI:
- voće: jabuka, kruška, naranča, grejp, limun, razne bobice
- povrće: brokula, cvjetača, mrkve, špinat, rajčice
- mahunarke: leća, grah, slanutak
- integralne žitarice (osim pšenice): kvinoja, kus-kus, heljda, ječam, zob, pir
Dalje, iskoristite prednosti namirnica koje nemaju GI i vodite računa da ih jedete dovoljno:
- meso: junetina, janjetina, svinjetina
- perad: piletina, puretina, pačetina, guščje meso
- riba i školjke: tuna, losos, škampi, skuša, inćuni, srdele
- ulje: maslinovo, kokosovo, avokado, biljno
- orašasti proizvodi: bademi, orasi, pistacije
- sjemenke: chia, sezam, konoplja, lan
- začini: kurkuma, crni papar, kumin, bosiljak, ružmarin, cimet
Također, izbjegavajte namirnice s viskom GI:
- bijeli kruh i peciva > zamijenite integralnim ili kruhom od pira, heljde i raži
- pekarski proizvodi: torte, krafne, keksi, kroasani, muffini, cruffini
- bijela, jasmin arborio riža > zamijenite basmati rižom
- tjestenina od bijelog brašna > zamijenite tjesteninom od integralnog brašna i uvijek je spremajte al dente
- povrće: pomfrit, pire, oguljeni kuhani krumpir > zamijenite kuhanim krumpirom u kori ili batatom
- grickalice: čokolada, krekeri, pereci, čips > zamijenite gorkom čokoladom s preko 70% udjela kakaa, orašastim ili sušenim voćem (marelice, smokve…)
- slatki napitci: gazirani, voćni i sportski napitci > pijte vodu i to najmanje 2 litre dnevno
Konačno i ne manje bitno, uvijek slijedite par jednostavnih pravila za zdraviju prehranu:
- kuhana (lešo) hrana je bolja za zdravlje od frigane ili pečene hrane
- tjesteninu ili rižu treba kraće kuhati, radije neka je al dente nego raskuhana
- prezrelo voće ima veći GI indeks, radije birajte manje zrelo voće
Tablice namirnica po glikemijskom indeksu
Namirnice su poredane tablice po GI od visokog do niskog. Klikom na linkove u tablicama možete saznati više o pojedinim namirnicama: hranjivu vrijednost i dobrobiti. To vam može dodatno pomoći u kreiranju jelovnika za svoju obitelj.
Izvor: onefit.rs
Namirnice s visokom GI
Pivo | 110 |
Glukoza | 100 |
Pečeni krumpir | 95 |
Rižino brašno | 95 |
Prerađeni škrob | 95 |
Pire krumpir | 90 |
Čips | 90 |
Med | 85 |
Mliječni kruh | 85 |
Bijeli kruh | 85 |
Kuhana mrkva | 85 |
Cornflakes, kokice | 85 |
Instant riža | 85 |
Kolač od riže | 85 |
Kuhani bob | 80 |
Štapići, flips | 80 |
Palačinke | 75 |
Bundeva, tikva, buča | 75 |
Lubenica | 75 |
Šećer (saharoza) | 70 |
Polubijeli kruh | 70 |
Zaslađene rafinirane žitarice | 70 |
Mliječna čokolada | 70 |
Kuhani oguljeni krumpir | 70 |
Gazirani sok | 70 |
Keksi | 70 |
Kukuruzno brašno | 70 |
Bijelo brašno | 70 |
Punozrnato brašno | 70 |
Palenta s maslacem | 70 |
Kroasan | 70 |
Namirnice s niskim GI (1/2)
Borovnica | 53 |
Nerafinirana riža | 50 |
Cjelovita integralna riža | 50 |
Slatki krumpir | 50 |
Grašak | 50 |
Tjestenina al dente | 45 |
Integralna tjestenina | 40 |
Integralna tjestenina al dente | 40 |
Nezašećerene cjelovite žitarice | 40 |
Zobene pahuljice | 40 |
Dunja kuhana | 40 |
Svježi grah | 40 |
Crveni grah | 40 |
Prirodni sok bez šećera | 40 |
Raženi kruh | 40 |
Suhe smokve | 35 |
Sušene marelice | 35 |
Suhi grašak | 35 |
Dunja sirova | 35 |
Kruh od 100% integralnog brašna | 35 |
Mliječni proizvod | 30 |
Suhi grah | 30 |
Leća | 30 |
Kruška | 30 |
Namirnice s niskim GI (2/2)
Jabuka | 30 |
Naranča | 30 |
Mahune | 30 |
Slanutak | 30 |
Sojini rezanci | 30 |
Pšenična tortilja | 30 |
Hajdinska kaša | 30 |
Sirova mrkva | 30 |
Voćna marmelada, bez šećera | 30 |
Kupina, ribizl | 25 |
Zelena leća | 22 |
Crna čokolada (70%) | 22 |
Trešnje | 22 |
Fruktoza | 20 |
Soja | 15 |
Lješnjak, kikiriki, badem | 15 |
Svježe marelice | 15 |
Zelena salata | 15 |
Tikvice | 15 |
Patlidžan | 15 |
Rajčica | 15 |
Češnjak, luk | 15 |
Kupus svježi i kiseli | 15 |
Grejp, limun | 10 |
Izvor: Linea Snella