Obožavam krumpir: kuhan samo s malo soli, na salatu s rotkvicama i mladim lukom, zgnječen u pire s maslacem ili pečen s krupom soli i ružmarinom. Kako god i gdje god, daš mi krumpir i nitko sretniji od mene.
I nisam samo ja takva, u mojoj kući su svi takvi: ludi za krumpirom. Zato na obiteljskim druženjima, gdje ima svega uvijek fali krumpira, ma koliko ga napekli i nakuhali. Zato sam se odlučila, konačno malo pozabaviti krumpirom našim svagdašnjim i tako mu odati dužno poštovanje.
Povijest krumpira
Krumpir potječe iz Južne Amerike, s područja Perua i Bolivije gdje su ih Indijanci uzgajali još od doba Inka. Krumpir potkraj 16. st. iz Amerike u Europu donosi istraživač i vojskovođa Sir Franis Drake. I to prvo u Španjolsku, a potom u Irsku i Englesku, odakle se proširio diljem Europe.
U naše je krajeve krumpir stigao tijekom 18. st a sa sobom su ga donijeli njemački doseljenici u Slavoniju iz Švapske (današnja pokrajina Baden-Württemberg). Od tuda, od bavarske riječi Gruntbir “kruška iz zemlje” i ime za krumpir u hrvatskom jeziku.
S obzirom na meteorološke uvjete za proizvodnju krumpira u nas su najpovoljnija brdsko-planinska područja (Lika, Gorski kotar, Žumberak). Primorska Hrvatska pogodna je za uzgoj „mladoga“ krumpira, a ravničarska područja kopnene Hrvatske za uzgoj ranih do srednje kasnih sorti. Što će reći mogli bi biti zemlja krumpira. Ali nismo.
Krumpir spasitelj čovječanstva
Isprva krumpir se uzgajao kao ukrasna biljka, ali se zbog porasta broja ljudi, ratova i gladi počeo uzgajati i kao poljoprivredna biljka. Ova je skromna namirnica je odigrala važnu ulogu u povijesti čovječanstva, te je više nego jednom spašavala ljude od gladi. Danas je krumpir, odmah iza žitarica (pšenice, kukuruza i riže) četvrta poljoprivredna kultura u svijetu i najvažnija prehrambena biljka. Služi za prehranu ljudi i stoke, te kao industrijska sirovina (za proizvodnju škroba, alkohola, krumpirova sladora i dr.).
Krumpir je zdrava i korisna namirnica
Niti jedno povrće nije toliko svestrano, kao skroman krumpir koji se kuha, peče, prži, priprema na salatu, kao pire itd. Dostupan je, povoljan, zdrav i hranjiv. Krumpir je Europljane spasio mnogo puta do sada, pa očekujem da će odigrati i svoju ulogu u ovoj novoj krizi.
Evo samo nekoliko blagodati krumpira i razloga zašto bismo trebali jesti krumpir:
- jedna od najhranjivijih biljaka u svijetu
- ima manje kalorija od kruha, riže i tjestenine
- sadrži više kalija nego banana
- sadrži više iskoristivog željeza od bilo kojeg drugog povrća
- sadrži složene zdrave ugljikohidrate i vlakna
- dobar izvor vitamina B, magnezija, fosfora i niacina
- ne sadrži masnoće i kolesterol
- nekoliko krumpira pokriva dnevne potrebne količine vitamina C
Krumpir, usprkos uvriježenom mišljenju ne deblja. Iako ima visoki glikemijski indeks zbog male kalorijske vrijednosti i udjela škroba konzumiranje krumpira (kuhanog, po mogućnosti u kori) stvara osjećaj sitosti te je tako dobar saveznik pri mršavljenju. S time da vrijedi naglasiti kako ne govorimo o prženom krumpiru, koji je jedna od najnezdravijih namirnica uopće već o kuhanom ili pečenom krumpiru.
Više o glikemijskom indeksu krumpira potražite u vodiču i tablici namirnica po glikemijskom indeksu.
Sorte krumpira
Iako većina nas razlikuje crveni i bijeli, te eventualno mladi krumpir danas postoji više od 5000 sorti krumpira od kojih je kod nas dostupno nekih 150, a najčešće se uzgaja 20tak sorti krumpira.
Krumpiri se dijele po različitim kriterijima: od vremena sadnje (rani, srednji i kasni krumpira) i po boji kožice (crveni, smeđi i bijeli).
Kulinarski gledano krumpira klasificirati u 3 glavne kategorije, ovisno o njihovoj teksturi (mekani, tvrdi i srednji) kad se kuhaju zbog čega su idealne za određenu namjenu.
Škrobne (mekane) sorte krumpira imaju visoki udio škroba tijekom zbog kojeg tijekom kuhanja obrade gube oblik i postaju pahuljaste, točnije raspadaju To ove brašnaste sorte čini idealnima za kuhanje (osobito gnječenje tj. pire), pečenje i prženje.
Slatki krumpir ili batat spada u škrobe vrste krumpira.
Voštane (tvrde) sorte krumpira imaju manje škroba i više vlage. Imaju čvrsto meso i dobro drže oblik tijekom kuhanja dobre su za pečenje, kuhanje, te osobito na salatu.
Crveni krumpir općenito ima manje škroba od bijelog krumpira.
Višenamjenske sorte krumpira su univerzalne sorte pogodne za sve načine pripreme.
Bijele su sorte krumpira najpopularnije zbog zbog svoje multi funkcionalnosti.
Lički krumpir
Lički krumpir je najpoznatiji hrvatski brand krumpira.
To nije bilo koji krumpir uzgojen na području Like već samo kvalitetne sorte krumpira s većim udjelom suhe tvari, koja se uzgojem na ovom geografskom području povećava do 20% u odnosu na isti krumpir ugojen bilo gdje drugdje. Lika ima dugu tradiciju proizvodnje krumpira, a krumpir je Ličanima mijenjao kruh, te i danas ima poseban status kako u sjećanju stanovništva, u upotrebi i poimanju kvalitete.
Izvori: Wikipedia, enciklopedija,hr, alternativa-za-vas.com
Tablica nutritivne vrijednosti
| Krumpir bijeli, sirovi | Količina na 100 g |
| Kalorije: 69 | |
| Dnevna doza (%) | |
| Masnoće 0.1 g | 0 |
| Kolesterol 0 mg | 0 |
| Kalij 16 mg | 0% |
| Natrij 421 mg | 11% |
| Ugljikohidrati 16 g | |
| od toga dijetalna vlakna 2.4 g | |
| od toga šećer 1 g | |
| Proteini 1.7 g | |
| Vitamin C 15% | Magnezij 5% |
| Vitamin B6 10% | Željezo 2% |
| Kalcij 1% |
