Evo još jednog povrća koje je u biti voće. Da, patlidžan je voće ne povrće, baš poput rajčice. Prvo i osnovni jer rastu na biljci koja cvate i sadrže sjemenke. Po toj logici i ovo povrće je u biti voće: krastavci, paprike, tikvice, grah, grašak, bamija, avokado i maslina. Čisto da imate što „variti“ dok čitate.
Patlidžan – podrijetlo
Patlidžan ili balancana po domaću (čitaj južnjačku) je najvjerojatnije podrijetlom iz Indije i Pakistana, gdje i dalje divlje raste. Pripitomljen je prije više od 4000 godine, a danas se jede širom svijeta zbog svojih jestivih svojstva.
Prvi se put spominje u kineskoj poljoprivrednoj studiji iz 544. godine. I iako su danas talijanska (parmigiana) i grčka (musaka) kuhinja nezamislive bez patlidžana, nema antičkog nazivi za ovo povrće. To je stoga što su patlidžan u Europu donijeli Arapi tek u 8 st. i to prvo u Španjolsku.
Ime na engleskom (egg plant) jeziku je dobio jer plod nalikuje jajetu guske. Imenica patlidžan je u hrvatski jezik ušla iz turskog, točnije perzijskog i znači povrće mesnata ploda. Zato se i piše s „dž“, što je meni već samo po sebi fascinantno. Stvarno, koliko riječi znate a da se pišu s dž, osim džep, džem i patlidžan.
Nekoć se vjerovalo da je patlidžan otrovan, što nije skroz krivo. Cvijeće i lišće patlidžana u velikim količinama može biti otrovno. No, budući da u pravilu jedemo meso ne lišće i cvijeće, nema straha.
Patlidžan – vrste
Patlidžan obično doživljavamo kao duguljasto, tamno ljubičasto povrće sa zelenom kapom kojom je pričvršćen na biljkj. Međutim u stvarnosti postoji više od 770 vrsti patlidžana diljem svijeta. Ima ih svih boja, od bijele do ljubičaste boje. Ova potonja je kod nas najčešća.
Ovisno o sorti mogu biti mali, veliki, duguljasti, okrugli, slatki ili gorki.
Kada kupujete patlidžan tražite male i srednje sorte, te uvijek birajte težak plod s glatkom i sjajnom kožom. Takve manje sorte su slađe i imaju manje sjemenki i makaniju koru.
Patlidžan – hranjiva svojstva
Patlidžani imaju malo kalorija i dobar su izvor vlakana. Sadrže manju količinu kalcija, vitamine C i B, te minerale: fosfor, mangan i magnezij.
Patlidžan ima niski glikemijski indeksa. Više o glikemijskom indeksu i detaljan popis namirnica potražite u vodiču i tablici namirnica po glikemijskom indeksu.
Patlidžani su bogati flavonoidima i fitonutrijentima, poput fenolne kiseline koji mi daje gorak ukus i uzrokuje tamnjenje mesa nakon rezanja.
Također, bogati su histaminima zbog čega osobe sklone atopijji mogu na njih reagirati.
Patlidžan je u sezoni ljeti. Kada je koje povrće ili voće u sezoni pogledajte u kalendaru sezonskih namirnica po mjesecima.
Izvori: Wikipedia
Tablica nutritivne vrijednosti
| Patlidžan, svježi | Količina na 100 g |
| Kalorije: 25 | |
| Dnevna doza (%) | |
| Masnoće 0.18 g | 0 |
| Kolesterol 0 mg | 0 |
| Kalij 229 mg | 5% |
| Natrij 2 mg | 0% |
| Ugljikohidrati 5.88 g | |
| od toga dijetalna vlakna 3 g | |
| od toga šećer 3.5 g | |
| Proteini 0.98 g | |
| Vitamin C 3% | |
| Vitamin B5 6% | Fosfor 3% |
| Vitamin B6 % | Magnezij 4% |
| Folna kiselina 6% | Mangan 11% |
4 komentari
Bravo draga Natice
Sve je lijepo zdravo poučno i fino
Sve je prekrašnooooo
Recepti su mrak
Hvala ti draga Biba.
Lijepo od tebe.
Pusa s Brača!
Nisam nikad probala patlidžan, ali poslije ovog članka, počinjem razmišljati…
Svakako i javite dojmove. Inače patlidžan ima taj svoj gorki okus, ali se gorčinom da “upravljati”. Patlidžan narežete (fete, polovice…), posolite, ostavite neko vrijeme (najmanje 15 minuta) i ocijedite – tako ćete smanjit gorčinu mesa.
Ja volim gorčinu patlidžana jer super ide sa stvarima poput mozarelle i šalše, ali znam da bi je mnogi radije izbjegli, poput mog djeteta. Zato radije radim patlidžane na početku sezone, a što idemo kraju kako postaju gorči, radim ih sebi i eventualno suprugu.