Rogač mi je oduvijek bio jako zanimljiv. Još od djetinstva. Sjećam se da je cvao u krivo vrijeme (u jesen), uskrkos svima drugima. Nitko nije htio njegove plodove, za razliku od moje bake koja je grickala njegove plodve kada ju je bolio stomak. Svi su se uvijek ljutili na smeće ispod njegove krošnje. A mi smo klinci, potpuno nezainteresirani za ove odrasle prigovore, obožavali se penjati po njegovim granama.
Danas usprkos svima ili baš zato što nitko neće njegove plodove ja od rogača radim jedan od najdražih mi likera rogačušu.
Rogač zlata vrijedan
Rogač je dušu dao za Dalmaciju: uspijeva na siromašnu tlu, može opstati bez ikakve njege i preživjeti velike suše. Malo rada za maksimalan učinak jer nema toga što se od rogača ne da iskoristiti. Drvo je dobro za ogrjev, ali i kao stolarska sirovina. Lišće može posluži kao stočna hrana, a sjemenke se koriste u kemijskoj industriji.
Sjemenke rogača u Antici su služile kao mjerilo za vaganje zlata, zbog čega danas “težinu” zlata mjerimo u karatima, po nazivu za sjemenka rogača – keration.
Meni su, oblik i boja plodova rogača uvijek bili intrigantni. Oblik: gigantska tamno smeđa mahuna, koja visi s ogromnog stabla i okus: sladak i opor istovremeno. Upravo je ta dvojakost okusa ono što golica maštu kuhara danas, jer rogač podjednako dobro funkcionira u slanim i slatkim jelima.
Hranjivost rogača
Rogač je superhrana. Bogat je kalijem, bakrom i riboflavinom. Visok udio kalcija čine rogač pravim saveznikom zdravih zubiju i kostiju, te smanjuje rizik od osteoporoze kod žena u određenoj dobi. Tanini i galna kiselina, kojima rogač obilije djeluju antiseptički, antibakterijski, antioksidativno i antivirusno. Rogač je bogat i polifenolima, koji štite srce i krvne žile. Sadrži vitamine B i E, željezo, magnezij, fosfor, mangan i selen.
Pored svih ovih dobrobiti rogač može pomoći kod probavnuh tegoba (što je još moja baka znala), potaknuti iskašljavanje, smanjiti loš kolesterol i šećer u krvi, osnažiti imunitet i pomoći kod alergija.
Rogač obiluje dijetalnom vlaknima i ima nizak GI (39). Više o glikemijskom indeksu i detaljan popis namirnica potražite u vodiču i tablici namirnica po glikemijskom indeksu.
Udio hranjivih tvari u rogaču u tablici je naveden za 100 grama sirovog mljevenog rogača što je jako puno rogača, budući ga se koristi u malim količinama.
Rogač kao zamjena za čokoladu
Možda je najpoznatiji način korištenja rogača, kao zamjena za kakao prah u kolačima. I meni je tako drag, ali ga volim i u tijestima za pizzu (probajte, obavezno), kruhu, namazima i naravno u rogačuši, likeru od rogača. Zbog slatkoće rogač se koristi kao zamjena za šećer o čemu trebate voditi računa prilikom slaganja likera.
Rogač se bere u kolovozu i rujnu (ovisno o sorti). Stablo daje plodove svako dvije godine i to obilato. Uživajte u rogaču i pokušajte ga uklopiti u svoju kuhinju.
Izvor: ordinacija.vecernji.hr
Tablica nutritivne vrijednosti
| Rogač, sušeni mljeveni | Količina na 100 g |
| Kalorije: 222 | |
| Dnevna doza (%) | |
| Masnoće 0.65 g | 1% |
| Kolesterol 0 mg | 0 |
| Kalij 827 mg | 18% |
| Natrij 35 mg | 2% |
| Ugljikohidrati 88.88 g | |
| od toga dijetalna vlakna 39.8 g | |
| od toga šećer 49.08 g | |
| Proteini 4.62 g | |
| Vitamin B2 35% | Bakar 63% |
| Vitamin B3 12% | Kalcij 27% |
| Vitamin B6 22% | Željezo 16% |
| Vitamin B9 4% | Selen 10% |
