Ljudi oduvijek nastoje poboljšati okus, miris i izgled hrane, te joj produžiti trajanje. Nekada su se u tu svrhu koristili prirodni dodaci poput dima, soli, octa i limuna – što je dovelo do pršuta, kiselih krastavaca ili pekmeza. Danas se u gotovo svom fazama proizvodnje hrane, od pripreme do pakiranja, koriste umjetni prehrambeni aditivi.
Prehrambeni aditivi se koriste u inudstrijskoj proizvodnji hrane radi sljedećeg:
- produženja roka trajanja hrane,
- očuvanja teksture, boje i okusa hrane,
- ujednačavanja kvalitete i
- sprječavanja kvarenja hrane.
Većina aditiva ne doprinosi nutritivnoj vrijednosti hrane, već ponajprije služi prehrambenoj industriji. Omogućuje bržu, lakšu i jeftiniju proizvodnju proizvodnju hrane, te time maksimiza profit.
Štoviše sve se više govori o osjetljivosti na hranu i aditive, osobito kod djece.
Zato je važno poznavati aditive i znati čitati deklaracije. Samo tako možemo donositi zdravije odluke.
Što su E-brojevi?
E-brojevi su oznake koje se koriste za identifikaciju aditiva u prehrambenim proizvodima, a klasificirane prema funkciji. Lista dozvoljenih aditiva datira iz 1962. godine, kada su na njoj prvo našle boje, a potom su dodani konzervansi, pa antioksidansi i tako dalje redom.
Lista e-brojeva s pripadajućom funkcijom:
- Bojila (E100–E199) – dodaju ili pojačavaju boju hrane koja se gubi tijekom prerade ili skladištenja.
- Konzervansi (E200–E299 i E1105) – produljuju rok trajanja i omogućuju transport robe.
- Antioksidansi i regulatori kiselosti (E300–E399) – sprječavaju oksidaciju, čuvaju arome te održavaju kiselost.
- Zgušnjivači, emulgatori i stabilizatori (E400–E499) – poboljšavaju teksturu
- Pojačivači okusa (E600–E699) – pojačavaju okus hrane
- Tvari za zaslađivanje, poliranje i modificirani škrob (E900-E1500)
Svaki od ovih aditiva ima određenu tehnološku svrhu. No, njihova pretjerana konzumacija može izazvati zdravstvene probleme kod osjetljivih osoba i alergičara. Meni su trebale godine da shvatim kako su glavobolje i otečeni kapci povezani s određenim aditivima, koje danas nastojim izbjegavati.
Tko regulira aditive?
U Hrvatskoj aditive regulira Pravilnik o prehrambenim aditivima, koji donosi Ministarstvo zdravstva i koji se redovito se usklađuje s propisima EU. Prema Pravilniku iz 2004., u Hrvatskoj je bilo dopušteno 293 prehrambena aditiva označena E-brojem, uz dodatnih 212 pomoćnih tvari, enzima i aroma koje ne moraju biti deklarirane.
Da bi neki aditiv bio dopušten mora biti na službenoj listi, njegova uporaba treba biti tehnološki opravdana, a količina mora biti unutar u granica sigurnosti (ADI – Acceptable Day Intake).
Napomena: ADI označava količinu tvari koju osoba može unositi svakodnevno cijeli život bez štetnih posljedica. Ako količina nije propisana, primjenjuje se načelo dobre proizvođačke prakse (DPP).
Postoje i namrnice u koje nije dopušteno dodavanje aditiva:
- neprerađene namirnice (meso, voće, povrće itd.)
- med
- neemulgirana ulja i masti biljnog i životinskog podrijetla
- maslac
- nearomatizirano pasterizirano i sterilizirano mlijeko, te vrhnje, bez obzira na udio m.m.
- fermetirani nearomatizirani mliječni proizvodi i svježi sir
- kava i ekstrakt kave
- nearomatizirani čaj
- šećer, uključujući mono- i disaharide
- prirodna mineralna i izvorska voda
- obična suha tjestenina
Bez obzira na navedeno dobro je čitati deklaracije jer postoje slični proizvodi za koje vrijede druga pravila i koji mogu biti prepuni adtiva, poput recimo funkcionalnih voda.
Kako prepoznati aditive na deklaracijama?
Prema pravilima aditivi se na ambalaži moraju navoditi tako sadrže oznaku skupine aditiva i nazivom ili E-brojem, primjerice: „konzervans sorbinska kiselina (E200)”. Nažalost, neki proizvođači izbjegavaju navođenje E-brojeva zbog njihove loše reputacije, pa navode kemijske nazive aditiva što zbunjuje potrošača.
Osim toga, neke aditive, poput enzima, aroma i pomoćnih tvari, vrijede posebna pravila: proizvođači ih ne moraju uvijek deklarirati, iako mogu ostati prisutni u gotovom proizvodu.
Aditivi – uobičajene zablude
Svi E-brojevi su štetni
Neki aditivi doista mogu imati negativne učinke, ali mnogi su sigurni, pa čak i korisni, poput vitamina i minerala.
E-brojevi označavaju nešto umjetno
Nisu svi E-brojevi sintetički. Mnogi potječu iz prirodnih izvora, kao na primjer E101 – riboflavin (B2), E300 – vitamin C, E160a – beta-karoten (pigment iz mrkve) ili E322 – lecitin (emulgator iz jaja ili soje) itd.
E-brojevi se nalaze samo u prerađenoj hrani
Iako su češći u prerađenoj hrani aditivi se nalaze i u sirevima, sokovima, pa čak i u ekološkoj hrani – iako u manjoj količini. U ekološkoj proizvodnji dozvoljeno je oko 50 aditiva, dok ih je u konvencionalnoj preko 300.
Kontroverzni aditivi koje treba izbjegavati
Iako nisu nužno zabranjeni, sljedeći aditivi imaju etiketu kontroveznih. “Kontroverzan” aditiv ne znači zabranjen, već da se o njegovoj sigurnosti još uvijek vode rasprave ili je pod reevaluacijom. Zato je mudro znati ih prepoznati te po mogućnosti izbjegavati.
Boje koje treba izbjegavati
- E102 – Tartrazin
Umjetno žuto bojilo.
Povezuje se s hiperaktivnošću kod djece (ADHD) i alergijskim reakcijama (osobito kod astmatičara). - E110 – Sunset Yellow / Žuta boja
Koristi se u sokovima, slasticama i grickalicama.
Može izazvati reakcije kod djece i osoba osjetljivih na aspirin. - E124 – Ponceau 4R (Crvena boja)
Sumnja se u povezanost s hiperaktivnošću i alergijskim reakcijama, zabranjen u SAD-u i nekim drugim zemljama. - E150d – Amonij-karamel
Koristi se za bojanje gaziranih pića, umaka i industrijskih slastica.
Može sadržavati 4-MEI (4-metilimidazol), spoj koji je u visokim dozama povezan s rizikom od raka u istraživanjima na životinjama.
Konzervansi, antioksidansi i emulgatori koje valja izbjegavati
- E211 – Natrijev benzoat
Konzervans u gaziranim pićima i umacima.
U kombinaciji s vitaminom C može stvoriti benzen, potencijalno kancerogen spoj.
- E250 – Natrijev nitrit
Dodaje se suhomesnatim proizvodima (salame, kobasice, šunke) radi očuvanja boje i sprečavanja bakterija.
U kombinaciji s proteinima može stvarati nitrozamine, spojeve povezane s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. - E320 (BHA), E321 (BHT), TBHQ
Sintetski antioksidansi koji produljuju trajnost masti i ulja.
Povezuju se s hormonskim poremećajima i potencijalno kancerogenim učincima u visokim dozama. Neka su istraživanja ukazala na mogućnost oštećenja jetre i bubrega. - E433 / E466 – Emulgatori (Polisorbat 80, Karboksimetilceluloza – CMC)
Koriste se za stabilizaciju teksture u sladoledima, umacima i pekarskim proizvodima.
Novija istraživanja sugeriraju da mogu utjecati na crijevnu mikrobiotu, posredno potičući upalne procese i debljanje.
Pojačivač okusa i zaslađivač koje je bolje izbjegavati
- E621 – Mononatrijev glutamat (MSG)
Pojačivač okusa prisutan u grickalicama, instant juhama i fast foodu.
Kod osjetljivih osoba može uzrokovati tzv. “Chinese restaurant syndrome” – glavobolje, crvenilo, lupanje srca.
Iako nije službeno zabranjen, preporučuje se umjerenost. - E951 – Aspartam
Umjetni zaslađivač koji se koristi u dijetalnim napicima, žvakaćim gumama i “light” proizvodima.
Kod osjetljivih osoba može izazvati glavobolje, vrtoglavicu ili promjene raspoloženja. Osobe s fenilketonurijom (PKU) moraju ga strogo izbjegavati. Napomena: WHO ga je 2023. svrstao u kategoriju „moguće kancerogen za ljude” (IARC 2B).
Kako napraviti zdraviji izbor?
E-brojevi nisu nužno loši, mnogi su sigurni i čak korisni. Edukacija i pažljivo čitanje deklaracija prvi su korak prema informiranijem i zdravijem odabiru, kada je prerađena hrana u pitanju.
Evo nekoliko jednostavnih koraka koji ti mogu pomoći:
- Čitajte etikete – izbjegavajte proizvode s dugim popisom sastojaka i aditiva.
- Tražite oznake “bez aditiva” ili “bez e-brojeva“.
- Kuhajte kod kuće – svježa, minimlano obrađena hrana, kuhana kod kuće obično ne sadrži dodatke.
- Pazite na prehranu djece – umjetne boje i arome ne bi trebale biti svakodnevna pojava.
- Izbjegavajte „light“ proizvode jer sadrže sladila i emulgatore.
Potrošači imaju pravo znati što jedu. No, nepravilno deklariranje i sitan tisak na ambalaži (ergo povećalo na slici) često uskraćuju to pravo, osobito starijim osobama i osobama slabijeg vida.
Aditivi nisu nužno loši, mnogi su sigurni i korisni. Ključ je u informiranosti, umjerenosti i kritičkom razmišljanju.
Za sve koji žele ili moraju znati što stvarno jedu, postoji domaća aplikacija SCAN EAT – doznaj što jedeš!
Mobilna aplikacija osmišljena je kako bi vam pomogla u kontroli prehrambenih proizvoda koje svakodnevno pronalazite u trgovinama.
Dovoljno je skenirati barkod na proizvodu, a sve ključne informacije o porijeklu, sastojcima i nutritivnim vrijednostima odmah su dostupne na vašem mobilnom uređaju. Apliakcija se može personalizirati unosom raznih medicinskih podataka (kroničnih bolesti i alergija). Na taj način, u samo nekoliko sekundi možete provjeriti je li proizvod siguran i prikladan za vas.
Posebno je korisno što aplikacija za svaki E-broj prikazuje jasnu signalizaciju dobrih i potencijalno štetnih aditiva, uz detaljna objašnjenja svakog dodatka.
Apliakcija je besplatna i sadrži podatke za 50.000 prehrambenih proizvoda, što znači da se može dogoditi da baš vaš proizvod ne bude u bazi. Takve artikle možete skenirati i pomoći rastu baze proizvoda u aplikaciji.
Izvor: plivazdravlje.hr i “Što se krije iza E-brojeva, aditivi u hrani”, D.Lerotić i I. Vinković Vrček 2005.
