Imate li i vi dojam da morate znati sve više i informirati se kako biste uopće znali što kupujete. Čak i kada je nešto tako elementarno u pitanju, poput jaja. Vremena u kojima smo po jaja išli u kokošinjac su iza većine nas. Zato je bitno naučiti čitati oznake na jajima kako bismo znali što plaćamo i jedemo.
Oznake na jajima
Svako jaje koje kupite u trgovini, na tržnici ili jajomatu na sebi mora imati otisnutu šifru. Ovo vrijedi za jaja proizvedena u Hrvatskoj i EU. Riječ je kombinaciji slova i brojeva, koji se može iščitati sljedeći podaci: način uzgoja (brojke 1-3 ), zemlja podrijetla (npr. HR, EU) i proizvođač (šifra proizvođača).
Oznake na kutijama jaja
Jaja u trgovinama i jajomatu dolaze u kartonskim ili stiropor pakiranjima od po 6 ili 10 jaja. Na tim pakiranjima se nalaze informacije, poput razreda, točnije veličine jaja i klase, koja nam kaže kakve je kakvoće jaje.
Jaja se prema kakvoći klasiraju na jaja »A« klase ili svježa jaja i jaja »B« klase namijenjena industrijskoj preradi. akiranja jaja klase A moraju biti označena korištenim načinom uzgoja i najkraćim rokom trajanja, i to najviše 28 dana nakon nesenja.
Pravilnik o kakvoći jaja određuje četriri razreda veličine jaja namijenjena prodaji: XL – vrlo velika, L – velika, M – srednja i S – mala jaja. O veličini jaja ovisi njihova cijena u trgovini. Najveća jaja najskuplja.
Veličina je važan faktor u kuhanju osobito slastičarstvu. Primjerice, razlika između 6 XL i M jaja, koji vam trebaju za jedan tiramisu može biti čak 60 g što je u biti cijelo jedno jaje M razreda. Ako vam u receetu ne stoji veličina jaja upotrijebite jaja M razreda.
| Klasa – kakvoća jaja | jaja “A” klase | svježa jaja |
| jaja “B” klase | jaja namijenjena ind. preradi | |
| Razred – veličina jaja | XL – vrlo velika jaja | jaja od 73 g i veća |
| L – velika jaja | jaja od 63 do 73 g | |
| M – srednja jaja | jaja od 53 do 63 g | |
| S – mala jaja | jaja manja od 53 g | |
| Uzgoj – vrsta uzgoja | 0 | ekološki uzgoj |
| 1 | slobodni uzgoj | |
| 2 | podni (štalski) uzgoj | |
| 3 | kavezni uzgoj |
Način uzgoja
S obzirom uvjete u kojima kokoši nesilice borave te kako se hrane razlikujemo sljedeće načine uzgoja: 0 – ekološki uzgoj , 1 – slobodni uzgoj, 2 – štalski ili podni uzgoj i 3 – kavezni uzgoj.
Kavezni uzgoj
Kavezni uzgoj je najisplativiji način uzgoja proizvođačima jer na malom prostoru mogu držati veliki broj nesilica. Jaja iz kaveznog uzgoja su u pravilu najeftinija. Kokoši se nalaze u tzv. obogaćenim kavezima (otuda naziv). Hranu dobivaju na pokretnim trakama, vodu na kapaljku, a svježi zrak im se upuhuje u prostor.
Podni uzgoj
U ovom slučaju nesilicama je život nešto lakši jer nisu u kavezi i slobodno se šeću unutar objekta. Sve ostalo slično je kaveznom tipu uzgoja.
Slobodni i ekološki uzgoj
Ovi načini proizvodnje jaja podrazumijevaju slobodno kretanje po svježem zraku tijekom dana i spavanje u zatvorenom tijekom noći. Razlika između slobodnog i ekološkog uzgoja je u podrijetlu žitarica kojima se nesilice hrane. U ekološkomu uzgoju žitarice ne smiju biti tretirane kemijskim preparatima i lijekovima. Također, pravilnik o ekološkoj proizvodniji propisuje točno određen broj nesilica koje se smiju nalaziti na jednom proizvodnom prostoru. Zbog svega toga jaja proizvedena ekološki su najskuplja.
Osim svega navedenoga na nekim od kartona ćete primijetiti i oznaku Jaja hrvatskih farmi. Oznaka bi trebala poslužiti kao jamstvo potrošačima da su označena jaja domaća i svježa, te da dolaze s hrvatskih farmi. Kontrolu provedbe ovog sustava provodi Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji s Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede.
Oznake na jajima imaju svoju svrhu. Sada biste ih trebali znati čitati i tumačiti. VIše o jajima, njihovom sastavu i koristima za vaše zdravlje saznajte u vodiču o jajima.
